Prilog poznavanju zdravstvenih prilika stanovništva u Slavoniji i Srijemu tijekom Drugoga svjetskog rata, s naglaskom na zarazne bolesti.

https://doi.org/10.31952/amha.21.2.5  U članku su u uvodnim napomenama navedeni osnovni podaci o zdravstvenim prilikama vezanim uz pojavu zaraznih bolesti te o mjerama koje su poduzimane za njihovo suzbijanje na području NDH. Potom se u sažetom pregledu opisuje djelovanje državnih zdravstvenih institucija u borbi sa zaraznim bolestima na slavonskom području, koliko se iz korištenih izvora moglo iščitati, te je stanje istraženosti ove teme i dalje slabo. Opširnije je obrađeno djelovanje partizanskog saniteta i narodnooslobodilačkih odbora, ponajprije na području zapadne i središnje Slavonije gdje su se zarazne bolesti češće javljale. Izbijanje i saniranje zaraza obrađeno je kronološkim slijedom koji prati razvoj i jačanje partizanskog pokreta na tom području. Partizani su, zbog načina ratovanja, stacioniranja i opskrbe, bili u stalnom kontaktu s civilnim stanovništvom, posebice seoskim, stoga se njihovo zdravstveno stanje u velikoj mjeri podudaralo. Medicinska briga o civilnom stanovništvu, isprva partizanskog saniteta, potom i narodnooslobodilačkih odbora, u velikoj se mjeri iscrpljivala u poboljšanju higijenskih navika stanovništva, kao i provođenju zdravstveno-higijenskih mjera. Najvažnije su bile mjere za suzbijanje ušljivosti i uređivanje zahodskih jama zbog sprječavanja tifusa pjegavca i trbušnog tifusa. Obolijevalo se i od malarije i dizenterije, zaraznih bolesti i prije prisutnih među stanovništvom, te je zabilježen veći porast veneričnih bolesti, do rata manje zastupljenih na tom području. Članak se u velikoj mjeri temelji na objavljenim arhivskim izvorima i literaturi, te je baza za daljnja istraživanja zdravstvenih prilika stanovništva u Slavoniji i Srijemu, koje su izravno utjecale i na ljudske gubitke u Drugome svjetskom ratu na tom području.